NCEA Ngā kupu whakamārama: Hāmoa

How NCEA works: Samoan video (09:58 mins)

Watch a short video in Samoan that explains NCEA

Video transcript

Kia ora, talofa lava … Ua fuafuaina lenei ata ina ia fesoasoani ia te oe e te malamalama ai i le NCEA … o le tusipasi autu lea e maua e tamaiti o loo i aoga maualuluga i Niu Sila. 

O le NCEA e faapuupuu i ai le National Certificate of Educational Achievement. Ma e tolu laasaga poo levels ua faatulaga mai ai – o Laasaga 1, 2 & 3. 

O mea autu lava i le NCEA e ta‘ua o matati‘a ma togi (standards and credits). E fesootai mea nei e lua. 

Mo le NCEA, o loo iai pea suega tāua a le atunuu aoao e faia i le iuga o le tausaga (o nisi taimi e tatou te ta‘ua nei suega o iloiloga aoao tetele (external assessment)…ae mafai foi ona sueina, pe iloiloina lou atamai, a o faagasolo le tausaga – e ta‘ua lena mea, o le iloiloga faalotoifale auā e faia lava “i totonu” o lau aoga. 

E pei e foliga mai e tele galuega e fai ai … ae silasila foi, e iai nisi mea e lē mafai ona sue pe tofo ai lou atamai e ala i se suega e te saofai i lalo ma tusitusi – Aisea e tau tusitusi ai i lalo se sailiiliga faasaienisi …pe afai o lea e mafai ona e faatino moni lena mea i le potu faapitoa ua iai meafaigaluega mo suesuega faasaienisi, ma e vaaitino ai i āuga e maua ai…Aisea e tau tusi ai i lalo le faiga o sau lauga i le gagana Peretania pe faa-Samoa foi, pe afai o lena e mafai lava ona e fofogaina? 

Mo le NCEA, ua vaevaeina mataupu i mea uma lava e manaomia ona e iloa – ua ta‘ua na mea o matati‘a. 

E tofu matati‘a taitasi ma togi e fetaui i ai – ma o togi na e faitau faatasi mo le mauaina o le tusipasi faaiu. 

O lona uiga, nai lo le fai o se suega se tasi e tolu itula le umi mo le mataupu atoa o le Igilisi … ae mafai ona iloiloina oe i matati‘a eseese ua e ausia i le tusiaina o se tusi faapisinisi, le vailiilia o se tusitusiga, le pueina o se ata tifaga, le vāganaina o se lauga… o nisi o nei mea o le a faia i ai se suega i le iuga o le tausaga … a o nisi o le a iloiloina a o faagasolo le tausaga. 

Ina ia maua le NCEA, e manaomia ia… lava ou togi e maua … e 80 i laasaga taitasi ... I laasaga e 2 ma le 3, o le 20 o togi mai togi e 80 e mafai ona maua mai soo se laasaga. 

E manaomia foi ona e ausia se aofaiga maualalo faatapulaa o togi i le faitautusi, tusitusi, tautala ma le faalogo, ma ni togi tau fuainumera, e pei o le fuaina ma le faamaumauina o mea e faaaogā ai fuainumera, ae mafai foi ona maua nei tomai mai le tele o isi mataupu eseese. 

E mafai ona faaopoopo ou togi a o faagasolo le tausaga – pe sili atu foi i le tasi le tausaga – ma afai o le a maua ou togi, e tumau ai lava i ou faamaumauga na togi. Ma e mafai ona e siakiina i soo se taimi le tele o ou togi ua maua a o faagasolo au a‘oa‘oga.  

Pe a maua iuga o au suega, o le a e iloa ai pe fia ou togi ua maua – ae e iai ma isi mea e ta‘u mai e iuga o au suega nai lo na o le – “NCEA level 1, passed”. 

Afai e te agai i le upega tafa‘ilagi e matamata i au results mo matati‘a taitasi – o le a aliali mai se mataitusi i autafa o matati‘a taitasi - N, A, M, E. 

O mataitusi amata mo le Not Achieved (Lei Ausia), Achieved (Ausia), Merit (Lelei), ma le Excellence (Sili ona Lelei). Atonu o lena ua e mate maia le uiga o le Not Achieved … O le Achieved, Merit ma le Excellence e ta‘u atu ai le lelei na e ausia ai lena matati‘a.  

E ao ona manatua, o aso nei - o le E – e mo le Excellence! E lelei pe a ta‘u i ou mātua mea lena – i o latou vaitaimi a o aooga, a tusi mai le E i lou tusipasi, lona uiga e telē le faaletonu… 

E te lē toe maua nisi togi faaopoopo pe afai e iai ni au Merits ma Excellence, ae o ni mafuaaga lelei na e atili ai ona e finafinau mo nisi mea e sili atu. 

Afai o lava ou togi o maua mo Merits poo Excellences – e tatau ona 50 – o le a tusia ai le Merit poo le Excellence i lou tusipasi o le NCEA – e ta‘ua lena mea o se faamanuiaga … ma o le a iloa ai e tagata uma sa lelei au taumafaiga. 

O le a ta‘u atu ai i tagata, e matuā tāua ia te oe au taumafaiga… O se mafuaaga lelei e atili ai ona e finafinau ia maua lelei (merits) ma sili ona lelei (excellences), e tusa pe e te ausia togi e 80.  

E mafai foi ona aogā Merits ma Excellences pe afai e iai ni mataupu patino e te lelei ai. 

O se faamanuiaga mo se mataupu (Course Endorsement) e ta‘u atu ai i tagata e iai se mataupu patino e te matuā lelei ai lava. 

Afai e te maua togi e 14 ma le Excellence i se mataupu patino … le numera, poo le musika … o le a faamanuiaina lau mataupu lena i le Excellence. 

Soo se tasi e faitau i iuga o au suega o le a latou iloa ai, na matuā lelei ou togi i le numera, poo le musika… poo mataupu uma e lua. 

O le a aogā lena mea a o e faaali atu iuga o au suega i tagata pe afai ua uma au aoga – mo le sailia o sau galuega poo lou toe agai atu i se isi mea e faaauau ai au aoga. 

O le Aoaoina o Tomai mo le Sailia o Galuega (Vocational Pathways) o se isi lea auala e te faaalia ai poo ā mea ua e aoaoina. E ta‘u atu ai foi poo ā ituaiga o mataupu e tatau ona e aoaoina, ma ni avanoa faigaluega e te ono manao e siaki.  

E te maua le Faailoga i le Aoaoina o Tomai mo le Sailia o Galuega (Vocational Pathways Award) pe a e faamae‘aina se tasi o aoaoga mai aoaoga e ono mo ni tomai tau galuega. 

E mafai ona e maua ma nisi Faailoga i le Aoaoina o Tomai mo le Sailia o Galuega (Vocational Pathways Award) – e manaia a ea! 

E mafai ona e faaaogā le Aoaoina o Tomai mo le Sailia o Galuega (Vocational Pathways) e faaali atu ai pe faapefea i mea ua e ausia ona fesootai atu i agavaa poo tomai o loo sue e fale faigaluega. 

A o e iai i se aoga maualuga, e tai pei o loo alu sau faigamalaga … e te ono manatu i le taimi muamua o loo e iai i se nuu ese, ae lē umi ua amata ona e masani. Ma ua e manao loa e fia matamata atu i nisi nofoaga fou ma fia iloa nisi mea fou…  

E pei lava o soo se faigamalaga … e tāua le iloa poo fea e te fia agai i ai – ma iai se faafanua – ina ia e fuafua lelei pe faapefea ona e oo i lena nofoaga. E te manao e iloa, o mataupu ia e te a‘oa‘oina o le a sa‘o lelei ai le taunuuga e te iu i ai. E matuā manaia lou mauaina o ni togi se tele – ae e tāua lou mafaufau lelei poo ā mataupu o loo maua ai ou togi. 

Afai o loo e sini e saili sau galuega pe ave sau mataupu i se iunivesite, e tatau la ona e maua togi i matati‘a o le a aogā i falefaigaluega, poo togi o le a fia vaai i ai le iunivesite i iuga o au suega. Ia faamautinoa o sa‘o le itu o loo e iai. 

Ma ia manatua – e lē faapea ua e pasi e ulufale i se iunivesite, ona pule lava lea o oe i sau mataupu e ave i le iunivesite. O aso nei, e fia vaai Iunivesite i le tele o Excellence i iuga o au suega. O le isi lena pogai e tatau ai ona e finau ia matuā maualuluga ou togi. 

 O lea – o mea tāua nei e tatau ona manatua.  

Ia mautinoa o matati‘a o loo e a‘oa‘oina o le a e maua ai iuga na e te manaomia ina ia e faia ai le mea o loo e manao e fai pe a uma au aoga. 

Ma ia faamautinoa e te maua iuga e sili ona lelei – ia tele ni au Excellences poo ni Merits. 

A iai ni au faafesili, talanoa atu ia i latou ua iai tomai faapitoa: Fesili i ou faiaoga, alu i le upega tafa‘ilagi a le NZQA – www.nzqa.govt.nz – pe vili le NZQA i le 0800 697 296